|
|
Sadržaj: 4. saveta
|
Tartuf - Tuber
Magnatum pico |
Najskupocenija
pecurka na svetu |
|
Tartuf -
Gastronomski dragulj |
Tajanstveni
gomolj |
|
Tartuf |
|
|
|
|
|
Tartuf-Tuber Magnatum
pico
Tuber
Magnatum pico, zvuči kao dijagnoza nekog doktora, ali
gurmanima je ovaj luksuzni koren poznat pod imenom tatruf.
Svakom gurmanu koji čuje ovo ime polazi voda na usta. Ovaj
skupoceni koren, o kojem postoji puno bajki, koristi se kao
začin, što mnogi ne znaju. Tatruf, misteriozni koren, koji
ne raste u svakoj zemlji i koji ima visoku cenu. Danas su
najveća nalazišta u Francuskoj, Italiji, Španiji i
Jugoslaviji. 100 g crnog tartufa košta 50, a belog 250 Eura.
Da li su misteriozne snage, koje pomažu da ovaj koren
poraste, to sto nas privlači ovom korenu? Ili je to snaga
zemlje, vode, vazduha i vatre iz koje se ovaj koren rađa?
Gde je objašnjenje? Mnogi su pokušali da odgonetnu ovu
tajnu, mnogi bi da ga veštački proizvedu, ali do danas to
nikome nije uspelo. Koren zemlje, kako ga gurmani zovu,
ostaje i dalje velika fascinantna tajna...
Autor Betty
Najskupocenija
pecurka na svetu
Srbija je
jedno od najvećih nalazišta najskupocenije pečurke na svetu
- tartufa! Neverovatno bogatstvo koje leži pod zemljom, na
svetu se može pronaći samo još u Italiji i Istri. Kraljevska
pečurka, kako nazivaju tartuf, veoma je retka, pa je to i
jedan od razloga zbog kojeg se prodaju po neverovatnim
cenama. Kilogram ove gljive košta od 1.000 do 5.000 evra.
Srbija je, međutim, jedno od velikih nalazišta ove skupocene
i retke gljive, ali bez legalnog tržišta. Kod nas se, naime,
ljudi u izuzetno malom broju bave branjem tartufa. Skupocene
gljive do sada su iskopavane u zapadnom Sremu (okolina sela
Platičevo i Morović), južnom Banatu, okolini Pančeva,
Valjeva, Bele Palanke, Bora i Rogota kod Batočine.
Doktorka Žaklina Marjanović iz Centra za multidisciplinarne
studije Univerziteta u Beogradu već duže vreme proučava
tartufe i jedan je od najvećih stručnjaka za skupocene
gljive u Srbiji. Ona nije želela da za Kurir otkrije tačne
lokacije na kojima se nalaze tartufi, ali tvrdi da Srbija
leži na bogatstvu koje je potpuno neiskorišćeno.
- Tartufi su jako retki i veoma skupi, a u Srbiji ih ima na
pretek. Rastu u ravničarskim krajevima, ispod hrastova i
topola. Njima je potrebno drveće, a najbolji tartufi leže
ispod hrasta. Podzemne su pečurke, pa njihovo otkrivanje
nije nimalo lako. Nekada su se za njihovo otkrivanje
koristile svinje, ali sada se one "izbacuju iz posla" jer
tartuf pojedu čim ga pronađu. Zbog toga ove gljive sada
traže psi tragači, koji se posebno obučavaju za to. To može
biti bilo koja vrsta psa. Potrebno je samo da nema baš
izražen lovački instinkt - objašnjava doktorka Marjanović.
Dr Žaklina Marjanović proučava tartufe
Beli tartuf je, prema rečima dr Marjanović, najskuplja
kraljevska pečurka, i raste od oktobra do januara. U Srbiji
postoje još tri vrste jestivih crnih tartufa koji su malo
jeftiniji. Oni mogu biti letnji, i rastu od juna do oktobra,
i zimski, koji rastu od oktobra do januara. Manji primerci
tartufa, do 200 grama, prodaju se na kilogram. Njihova cena
ide od 1.000 do 5.000 evra. Veliki primerci se prodaju na
aukcijama, i mogu da koštaju pravo bogatstvo. Prošle nedelje
jedan anonimni kupac iz Hongkonga platio je tartuf od 1,2
kilograma čak 95.000 dolara.
- Najveći tartuf koji je pronađen u Srbiji težio je 400
grama. Ti veći komadi se prodaju na aukcijama po
basnoslovnim cenama. Nije ni čudo što neko da tolike pare,
jer je tartuf redak i skupocen kao dijamant. U Italiji se na
njega tako i gleda, kao na dragi kamen, ali kod nas je
situacija drugačija. Kod nas se niko ne interesuje za to.
Tek od ove jeseni ustanovljeno je neko legalno tržište. Čak
ni kuvare kod nas tartufi ne zanimaju. Mi smo jedina zemlja
koja ima tartufe, a nema organizovano tržište za njih - kaže
doktorka Žaklina Marjanović.
Ona dodaje da bi stranci pohrlili u Srbiju da je opustoše
kad bi znali koliko tartufa ima ispod naše zemlje.
- U svetu je poznato da u Srbiji ima tartufa, ali s obzirom
na to da mi nemamo organizovano tržište, stranci misle da su
to male količine. Kad bi se saznalo koliki je raj ova zemlja
za tartufe, Srbiju bi u roku od 24 sata preplavili tartufari
- poručuje doktorka Marjanović.
Autor Betty
Tartuf - Gastronomski dragulj
Svi se
kulinari slažu u jednom: bio on crn ili bijel, tartuf je
uvijek gastronomski dragulj. Ali, kao i svaki dragulj, i
tartuf se teško nalazi.
Budući da nema nadzemni dio, tartuf je za čovjeka neuočljiv,
ali ga odlikuje osobit i intenzivan miris koji prepoznaju
posebno obučeni psi, a neki tartufari u potragu kreću sa -
svinjama. Da, dobro ste pročitali, jer svinje posjeduju
izvrstan njuh, pa nepogrešivo prepoznaju ovu podzemnu
slasticu. Svi koji su ga kušali kažu da kod tartufa ne
postoji "samo jednom" i "samo malo". Kad ga jednom probate,
ostajete njegov vječni poklonik. Iako se gastronomi ne mogu
složiti jesu li tartufi začin ili hrana, jednoglasni su da
je tartuf vrhunac sviju delicija.
Autor Gaby
Tajanstveni gomolj
Kulinari se
slažu samo u jednom - tartuf je vrhunac gastronomije. Čudan
je to, tajanstven i pod zemljom skriven gomolj. Nema
nadzemne biljke i čovjek ga ne može naći. Može ga namirisati
tek posebno dresiran pas. Naš srcoliki poluotok ima dvije
vrste zemlje, intenzivno crvenu u priobalju i sivu, masnu,
glinastu u središnjem dijelu.
Autor Gaby
Tartuf
Postoji
izreka: 'Tko ih jednom proba, (p)ostaje njihov vječni
poklonik.' Tartufi su nesumnjivo gastronomski dragulji.
Status zvijezde među gljivama stekli su ponajviše svojim
jedinstvenim okusom, rijetkošću, specifičnim i zahtjevnim
načinom skupljanja te svojstvima koja im pripisuju.
Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih u svijetu,
a crni tartufi, posebno cijenjeni u Francuskoj, postaju sve
privlačniji kulinarskim znalcima.
Autor Gaby
|
|